Tajna u postavi sakoa: šta nam je Koko Šanel prećutala?

Početak
16/04/2026

U svetu visoke mode, gde se luksuz često meri onim što je vidljivo na prvi pogled, Koko Šanel (Coco Chanel) je igrala po drugačijim pravilima. Za nju je prava elegancija ležala u unutrašnjosti, u onim detaljima koje poznaje samo žena koja nosi odeću.

Jedna od najfascinantnijih, a ujedno i najromantičnijih tajni njene legendarne estetike su džepovi, ali ne oni spoljni koji krase čuveni tvid, već oni skriveni duboko u postavi sakoa. Koko je iskreno mrzela ženske torbe koje se nose u rukama, smatrajući da one sputavaju gestikulaciju i oduzimaju ženi prirodnu harizmu. Vođena tom idejom, osmislila je unutrašnje džepove koji su bili savršeno pozicionirani tako da ne narušavaju siluetu, a pružaju potpunu funkcionalnost.

Iako su mnogi mislili da su oni tu za ruž ili sitninu, prava istina je mnogo emotivnija.

Dizajnerka je te skrivene pregrade nazivala „mestom za ljubavna pisma“. U eri pre digitalnih poruka, papirić sa ispisanom nežnošću, bio je najdragoceniji aksesoar koji je jedna žena mogla da nosi, tik uz srce.

Ovaj detalj nam govori o modi koja je po prvi put postala saveznica ženske intime. Pored tih džepova za pisma, ona je na rubove postave sakoa ušivala i sitne metalne lančiće. Njihova uloga nije bila dekorativna, jer je težina lanca osiguravala da sako uvek savršeno pada i da se ne pomera čak ni kada se užurbanije krećete.

Chanel sako nije bio samo oklop za spoljni svet, već i siguran prostor za najličnije tajne. Čak i danas, dok nosimo savremene verzije njenih kreacija, ti džepovi nas podsećaju na vreme kada je moda bila suptilna, funkcionalna i beskrajno romantična.

Foto: Getty Images

Prethnodni članak

Moć svile – magija materijala koji menja jezik odevanja tokom proleća

Sledeći članak

Zašto su vintage komadi postali veći statusni simboli od onih najnovijih?

Ne propustite

Pronašli smo intervju Elze Skjapareli iz 1936. godine: Kako biti šik sa malim primanjima?

Pronašli smo arhivski dragulj iz avgusta 1936. godine, autorski tekst objavljen u

Priča o Milici Babić, ženi Ive Andrića koja je prva u Srbiji modu pretvorila u umetnost

Postoje ličnosti čija pojava u istoriji kulture predstavlja pukotinu kroz koju ulazi

Moda je za njega bila „put do Boga“: Kako je hrišćanstvo oblikovalo rad Balensijage?

Danas se visoka moda tradicionalno vezuje za sjaj, ekstravaganciju, stalnu buku i