Terazijska česma se nije uvek nalazila na platou ispred „Moskve“ – evo gde je bila premeštena i zbog čega

Početak
09/08/2024

Terazijska česma podignuta je 1860. godine po nalogu kneza Miloša za vreme njegove druge vlade kao obeležje njegovog povratka na presto. Oblikovana je u stilu romantizma i jedan je od najznačajnijih i najmonumentalnijih spomenika javne plastike Miloševog perioda u Beogradu. Rad je vajara Franca Lorana.

Skoro pola veka česma je stajala nasred Terazija, na mestu na kome se nekada nalazio rezervoar za vodu u obliku kule.

U vreme radova na regulaciji Terazija u periodu od 1911 do 1912. godine, preneta je u portu topčiderske crkve, odakle je 1975. godine vraćena na Terazije, u neposrednoj blizini nekadašnje lokacije na platou ispred „Moskve“.

Foto: BeogradHistory.com / Terazijska česma na Topčideru

Na inicijativu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i Gradskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, i uz podršku velikog broja građana i kulturnih i javnih radnika Beograda, doneta je odluka da se Terazijska česma vrati u prvobitni ambijent.

Česma je utvrđena za spomenik kulture 1965. godine, a deceniju kasnije, pod nadzorom stručnog tima Zavoda, na čelu sa arhitektom Zoranom Jakovljevićem, vraćena je na Terazije. Prema projektu arhitekata Uroša Martinovića i Zorana Petrovića uređen i plato oko česme sa klupama, čime je formiran nov ambijent za okupljanje i odmor građana. Česma je svečano otvorena 12. decembra 1975. godine. 

Terazijska česma, početkom 1900. godine

Novija sanacija i restauracija izvršene su 2002/2003. godine od strane stručnog tima saradnika Zavoda za zaštitu spomenika kulture na čelu sa profesorom Ljubinkom Dragićevićem. 

Prethnodni članak

Donosimo vam priču o Vlajku Kaleniću, čoveku u čiju čast je podignuta pijaca na Vračaru

Sledeći članak

Potez od svega 300 metara u srcu Beograda: donosimo vam istorijske fotografije i zanimljivosti iz Kolarčeve ulice

Ne propustite

Račun iz prve beogradske robne kuće otkriva kako je narod nekada kupovao

Kada danas koračamo popločanom Knez Mihailovom ulicom, okruženi izlozima i užurbanim ritmom

Šta se dešavalo u Beogradu dok je Pariz utemeljavao Nedelju mode početkom sedamdesetih?

Dok su se na obalama Sene početkom sedamdesetih godina prošlog veka sklapali

Ako volite crno-bele fotografije i uz to Beograd, ova knjiga je baš za vas

Jovan Đorđević je svojevremeno, kroz objektiv svog fotoaparata, postao tihi hroničar jednog