Šta se dešavalo u Beogradu dok je Pariz utemeljavao Nedelju mode početkom sedamdesetih?

Početak
02/10/2026

Dok su se na obalama Sene početkom sedamdesetih godina prošlog veka sklapali prvi zvanični mozaici onoga što danas poznajemo kao savremenu Nedelju mode, u Beogradu se odvijala tiha, ali silovita modna revolucija. Bio je to period u kojem jugoslovenska prestonica nije bila samo nemi posmatrač pariskih revija, već kreativni centar koji je na sopstveni, jedinstven način interpretirao duh evropskog šika.

U vreme kada je Pariz veličao modne piste, Beograd je već bio grad izuzetnog estetskog senzibiliteta.

Knez Mihailova, Terazije i Kalemegdan činili su živu, pokretnu modnu pistu kojom su šetale generacije „školovane na stranicama inostranih magazina“, ali sa autentičnim beogradskim stavom. Ta sprega između zapadnih trendova i balkanske neposrednosti stvorila je urbani identitet koji se retko viđao u tadašnjem istočnom bloku. Najbolji dokaz da je Beograd bio rame uz rame sa velikim centrima leži u usponu vrhunskog domaćeg dizajna.

Beograd, sedamdesetih godina

Moćna tekstilna industrija i vizionarske modne kuće poput „Beogradske konfekcije Beko“ i „Jugoexporta“ uspevale su da visoku modu učine dostupnom široj publici. U samom vrhu tog pokreta nalazila se legendarna Mirjana Marić, čije su kreacije od najfinije kože, svile i vune očarale ne samo domaću javnost, već i pariske modne krugove. Kada joj je čuveni Pjer Karden odao priznanje, postalo je jasno da beogradska moda i te kako ima šta da kaže na međunarodnoj mapi stila.

Posebnu dimenziju beogradskom stilu tog doba davala je i visoka politika oličena u figuri Jovanke Broz. Prva dama Jugoslavije, obučena u besprekorne kreacije domaćih kuća, predstavljala je svojevrsnu modnu ambasadorku koja je spajala strogi diplomatski protokol sa pariskim, odmerenim glamurom.

Foto: Wikipedia/Javno vlasništvo

Njeno prisustvo na otvaranjima sajmova i kulturnim događajima postavljalo je standarde elegancije o kojima se naširoko pričalo, pa čak i u Parizu. Dok je francuska prestonica gradila svoju modnu birokratiju i takoreći brendirala revije, Beograđani su modu živeli kroz svakodnevni ritam, kroz šoping izlete u Trstu, kroz kultna mesta na kojima su se razmenjivale vesti o novim trendovima i kroz slobodu koja se ogledala u svakom smelije krojenom kaputu.

I, kada se podvuče crta, sedamdesete su u Beogradu bile dokaz da prava moda ne stanuje samo u salonima sa zvaničnim kalendarom revija, već tamo gde postoji strast, kultura i želja da se život odene u lepotu.

Naslovna fotografija: Modeli „Kluza“ ispred Fontane na Trgu Konkord u Parizu/Instagram/@bila_jednom_jedna_zemlja