Kako je najuspešniji srpski teniser, Novak Đoković, ovog puta ostao bez prilike da se bori za trofej u Parizu – ljubiteljima belog sporta pripremili smo nešto malo drugačije.
Da Rolan Garos (fr. Roland Garros) nije samo jedan od četiri Grend slema (najvećih turnira na svetu), objasnićemo kroz nekoliko zanimljivosti koje možda do sada niste znali, u sebi svojstvenom duhu Pariza, grada u kojem se sport, kultura i elegancija prirodno prepliću.
Rolan Garos nije bio teniser

Rolan Garos po kome turnir i nosi ime, nije bio nikakva teniska legenda, već francuski pionir avijacije i ratni heroj.
U istoriju je ušao 1913. godine kada je postao prvi čovek koji je bez pauza preleteo Sredozemno more, podvig koji je u to vreme smatran gotovo nemogućim. Kasnije je učestvovao i u Prvom svetskom ratu kao vojni pilot.

Može se reći da je turnir simbolično dobio ime po čoveku koji je pomerao granice ljudskih mogućnosti.
Gospodstvo na francuski način

Za razliku od Vimbldona, gde su pravila ponašanja i oblačenja znatno stroža, publika na Rolan Garosu pokazuje nešto više emocija, temperamenta i stila.
Ipak, određena doza elegancije i poštovanja prema igri ostala je sastavni deo identiteta turnira. Navijači znaju kada treba da aplauzom nagrade dobar potez, a kada da sačekaju kraj poena. U Parizu ne vlada potpuna tišina kao u Londonu, ali vlada ono što Francuzi posebno cene, to je, osećaj mere.
Čuvena šljaka, zapravo nije crvena

Iako je poznajemo kao crvenu šljaku, podloga na Rolan Garosu krije zanimljivu tajnu.
Osnovu terena čini sloj usitnjenog belog krečnjaka, dok prepoznatljiva crvena boja dolazi od tankog sloja ciglene prašine koja prekriva površinu. Upravo ta kombinacija daje terenu karakteristike zbog kojih je Rolan Garos jedinstven.
Fizički najzahtevniji Grend slem

Ako postoji turnir koji od tenisera traži maksimum, onda je to Rolan Garos, mada, to i nije neka tajna.
Šljaka usporava igru i gotovo svaki meč pretvara u iscrpljujući maraton. Loptica sporije putuje, odskok joj je viši, pa poeni traju duže. Zbog toga su ovde taktika i fizička spremnost često važniji od same snage udarca. Tu su i česta proklizavanja i višesatne razmene udaraca koje predstavljaju ozbiljan test i za telo i za koncentraciju.
Mnogi stručnjaci upravo Rolan Garos smatraju najtežim Grend slemom za osvajanje. Na ovoj podlozi nije dovoljno biti samo talentovan, potrebno je posedovati, baš onu gore spomenutu, gotovo nadljudsku izdržljivost.
Iako je Nadal “kralj” Pariza, Novak je ipak osvojio ono što niko drugi nije

Kada se govori o Rolan Garosu, nemoguće je zaobići Rafaela Nadala.
Španac je osvojio neverovatnih 14 titula na pariskoj šljaci, što predstavlja jedan od najimpresivnijih rekorda u istoriji sporta. Njegova dominacija bila je toliko velika da danas u kompleksu turnira postoji i statua posvećena upravo njemu.
Ipak, srpskim okom gledano, postoji podatak koji se posebno izdvaja. Novak Đoković je jedan od retkih igrača koji su uspeli da ozbiljno ugroze Nadalovu vladavinu u Parizu. Trofeje na Rolan Garosu osvajao je 2016, 2021. i 2023. godine, a upravo je prvom pobedom u Parizu 2016. kompletirao prvi karijerni „Nole slem“, držeći istovremeno sva četiri Grend slem trofeja. Kasnije je postao i jedini teniser koji je svaki Grend slem osvojio najmanje tri puta.
Dok čekamo finale 7. juna, Rolan Garos nam ove godine šalje jasnu poruku. Velike četvorke više nema. Federer, Nadal i Marej su deo istorije, Novak ovog puta nije stigao do kraja, a šljaka čeka nekog novog vladara. Ipak se radujemo, da vidimo ko će to biti… Alors, vos pronostics?
Izvor fotografija: Pinterest