Kako su Zimske olimpijske igre od „eksperimenta“ postale globalni spektakl?

Zimske olimpijske igre, danas simbol prestiža, nacionalnog ponosa i savršeno sportskog spektakla, nisu nastale kao pažljivo planiran globalni projekat, već, moglo bi se reći – „slučajnost“.

Godine 1924. uporedo sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu, u francuskom Šamoniju organizovan je događaj pod nazivom Međunarodna nedelja zimskih sportova.

Ideja nije bila da se osnuju nove Igre, već da se zimskim disciplinama pruži prostor unutar već postojećeg olimpijskog okvira. Klizanje, hokej, nordijsko skijanje… sve je delovalo kao eksperiment. Međutim, upravo to je izazvalo ogromno interesovanje. Šesnaest zemalja učestvovalo je u programu koji je privukao publiku i pokazao da zimski sportovi imaju drugačiju energiju.

Već naredne, 1925. godine, Međunarodni olimpijski komitet doneo je odluku da događaj u Šamoniju retroaktivno proglasi prvim Zimskim olimpijskim igrama u istoriji.

Zanimljivo je da tada nije bilo alpskog skijanja (bilo je uključeno u Zimske olimijske igre tek 1936. godine), a bez kojeg danas ne možemo da zamislimo Igre, niti su žene imale ravnopravan pristup većini disciplina. Čak je i hokej na ledu svoju olimpijsku premijeru – na Letnjim igrama, četiri godine ranije.

Tek nakon Drugog svetskog rata Zimske olimpijske igre počinju da se razvijaju u događaj kakav danas poznajemo: sa sve većim brojem disciplina, širim učešćem žena i zemalja koje nisu deo Evrope, kao i snažnijom medijskom prisutnošću. Igre više nisu bile samo sportsko takmičenje, već i politička i kulturna pozornica, mesto na kojem su se prelamali međusobni odnosi, ideologije i borba za prestiž.

Priča o nastanku Zimskih olimpijskih igara podseća da velike stvari često nastaju iz skromnih početaka i bez „pompe“. Nekad je dovoljno samo napraviti prostor, a istorija će se sama pobrinuti da ga ispuni značenjem.

U nastavku pogledajte video koji detaljnije opisuje istoriju ZOI:

Foto: Getty Images