Foto: Istorijki arhiv Subotice

Subotica „u rukama“ krojača – kako je svega par imena oblikovalo stil i identitet čitavog grada

Početak
26/01/2026

U srcu Subotice, daleko od metropola, postojale su male radionice koje su oblikovale stil i identitet ovog, malo je reći prelepog grada. Svaka igla, svaki šav i makaze nosili su deo istorije – od kraja 18. veka, kada su krojači bili više od samih zanatlija. Bili su čuvari elegancije i sinonim za preciznost.

Među najranije zabeleženim majstorima krojačkog zanata bio je Janko Puček, čije ime se pojavljuje u cehovskim zapisima iz sredine 1700‑tih. Njegove kreacije su krasile i svakodnevne građanske odore i svečane komade koji su oblikovali tadašnji urbani stil Subotice.

Bernard Šmit (Schmidt) i Johan Šebel pratili su njegov rad, donoseći u zanat nove tehnike i preciznost, dok je Jovan Golubović (Joannes Golubovich) bio poznat po svojoj sposobnosti da kroji odeću koja spaja praktičnost i eleganciju.

Foto: Istorijski arhiv Subotice

U 19. veku, zanatske radionice prerastaju u male firme i zadruge. Pa tako, Krámer Antal és Társa osnovana 1868. godine, postaje simbol krojačkog umeća u Subotici: njihove uniformisane kreacije za policiju i železnicu krasile su gradske ulice i službene prostore. Slično tome, Salamon Sonenberg, sa sinovima Arminom i Belom, vodio je radionicu osnovanu 1884. godine, poznatu po krojenju i prodaji elegantne odeće za građanstvo i lokalnu elitu. Njihove radnje na glavnim trgovima grada bile su prozor u svet mode i mesto gde su Subotičani mogli da osete puls vremena kroz tkanine i materijale.

Krojačnice u ovom gradu nisu predstavljale samo radne prostore, već i mesta susreta, gde su ideje o stilu i modi kružile od jednog do drugog zanatlije.

Za opširnije informisanje o krojačima u Subotici, kao i ostalim zanatlijama, pedlažemo da pročitate knjigu u nastavku:

Prethnodni članak

Gucci, moć i opsesija logotipom – sve što niste znali

Sledeći članak

Koje sve torbe velikih modnih kuća nose imena slavnih žena i zbog čega?

Ne propustite

Pronašli smo intervju Elze Skjapareli iz 1936. godine: Kako biti šik sa malim primanjima?

Pronašli smo arhivski dragulj iz avgusta 1936. godine, autorski tekst objavljen u

Priča o Milici Babić, ženi Ive Andrića koja je prva u Srbiji modu pretvorila u umetnost

Postoje ličnosti čija pojava u istoriji kulture predstavlja pukotinu kroz koju ulazi

Moda je za njega bila „put do Boga“: Kako je hrišćanstvo oblikovalo rad Balensijage?

Danas se visoka moda tradicionalno vezuje za sjaj, ekstravaganciju, stalnu buku i