Obuća koju su dame u Jugoslaviji obožavale da nose tokom leta

Početak
21/06/2026

Kada razmišljamo o letnjoj obući koja nosi pečat našeg podneblja, ne nalazimo samo specifičnost dizajna, već sećanje na život koji se odvijao na asfaltu, šljunku i vrelom pesku Jadrana. Jugoslovensko leto bilo je pravo vreme za obuću koja je bila produžetak tela, stvorena da izdrži odlazak na posao, dugu šetnju do pijace ili bezbrižno veče kraj mora.

Split osamdesetih, Foto: Feđa Klarić

Atra Zagreb

Ova fabrika je bila usko povezana sa modnim trendovima i često su uvozili licencirane modele koji su izgledali prefinjeno. Njihove lakovane potpetice bile su statusni simbol u jugoslovenskim gradovima poput Zagreba, Beograda ili Ljubljane, posedovanje para Astra salonki bilo je stvar prestižam one su smatrane „gradskim“ cipelama – idealnim za posao u kancelariji, ali i za večernje koktele ili odlaske u pozorište.

Beograđanke šezdesetih, Foto: Bane Đorđević

Borosana i Startas: Dizajn kao svedok vremena

Borosana je bila pravi pionirski poduhvat ortopedske obuće koja je, paradoksalno, postala i modni imperativ. Kada je krajem šezdesetih godina prošlog veka fabrika Borovo angažovala ortopede i dizajnere da kreiraju idealnu radnu cipelu, primarni fokus nije bio na estetici već na fiziologiji tela. Dizajneri su se suočili sa izazovom kako da omoguće ženama koje su u fabrikama i trgovinama stajale po osam i više sati da to čine bez trajnog oštećenja stopala i kičme.

Foto: Total Croatia

S druge strane, Startasice iz Borova predstavljale su vrhunac jugoslovenskog minimalizma. Platno i guma, spojeni u jednostavnu formu, bili su platno za generacije koje su u njima gradile sopstveni stil. U njima se nije samo hodalo, u njima se praktično živelo. Iako su na početku bile isključivo sportska oprema, brzo su postale modni detalj. One su bile sastavni deo uspomena na bezbrižne letnje večeri, igranke i odrastanje, što je razlog zašto ovaj brend i danas izaziva snažnu emocionalnu reakciju.

Koža i zanat: Taktilnost trenutka

Pored industrijskih modela, leta su bila obeležena mirisom prave kože koju su oblikovale lokalne zanatlije. Te sandale sa tankim kaišićima nisu imale logo. već potpis majstora koji je znao da koža mora da „diše“ i da se s vremenom oblikuje prema stopalu vlasnika. U to vreme je bio luksuz imati cipelu koja postaje u potpunosti vaša od trenutka kada je razgazite.

Jugoplastika: Mediteranska utopija

Kada spomenemo gumene sandale iz „Jugoplastike“, govorimo o dizajnu koji je definisao jadranske plaže. Bile su dostupne, neuništive i transparentne. One nisu bile simbol visokog stila, već simbol jednakosti, na plaži su ih nosili svi, od dece do ozbiljnih intelektualaca. U tom malom, gumenom predmetu stala je čitava filozofija leta – zaštita, jednostavnost i sloboda. Dok su se u gradovima nosile skuplje cipele, na vrelom kamenju jadranskih uvala, „Jugoplastika“ sandale su brisale granice između društvenih slojeva.

Danas, dok se vraćamo korenima i održivosti, jugoslovenska letnja obuća nam služi kao podsetnik da je najskuplji komad onaj koji traje, koji je napravljen sa svrhom i koji nosi priču svog vlasnika.

Naslovna fotografija: Split, osamdesetih; Feđa Klarić

Prethnodni članak

Vizionar koji je stvorio „Made in Italy“ i italijansku modu uveo u istoriju

Sledeći članak

Na koji način su Jugosloveni napravili put između pariskog šika i domaće mode?

Ne propustite

Razbijamo mit: Koko Šanel nije tvorac male crne haljine

Priča o maloj crnoj haljini jedan je od najfascinantnijih primera u istoriji

Ne, Louis Vuitton nije najstariji: Ovaj (manje poznati) brend postavlja standarde luksuza od 1829. godine

Kada pomislimo na istoriju luksuza i kožne galanterije, ime Louis Vuitton nam

Ko je znao, a ko danas od dizajnera zaista zna krojački zanat?

Modu ne čine samo skice i vizije, modu čini zanat. Postoji drastična,