Foto: Wikipedia/Javno vlasništvo

O Dušku Radoviću – novinar koji je durbinom iz redakcije posmatrao ulice Beograda

Početak
23/09/2024

Ja jesam mali čovek sa radija, ali nisam onaj koji se pali i gasi na dugme – čuvena je rečenica ovog pesnika i novinara, nakon što su ga ukinuli sa programa radija Studio B, pa poželeli da se ponovo vrati.

Starije generacije pamte njegov promukli glas, osnovci recituju njegove pesme, a sećanja čuvaju i murali na zidovima širom Beograda.

Bio je pisac, pesnik, novinar i urednik na radiju Studio B, kao i autor čuvene emisije “Beograde, dobro jutro”, ali za one najbliže – dobar čovek namrgođenog lica, nekada strog i odsečan, ali pre svega duhovit, pošten i pravičan.

Njegova emisija počinjala je tačno u 7.15 ujutru, ali je on dolazio u redakciju već oko pola 5, ne bi li pripremio tekstove za program koji je išao uživo.

Neretko je na posao dolazio natmuren i mrzovoljan, zbog čega su ga nazvali Tmuša. Prema rečima njegoih kolega, o njima je brinuo, te da je često jutarnjoj smeni donosio pogačice, topao hleb i jogurt.

Ono što smo nedavno pročitali i što nas je oduševilo, jeste to da su mu kolege iz redakcije poklonile durbin, kojim je Duško svako jutro posmatrao ulice Beograda dok je pripremao svoju emisiju. Tako je jednog jutra kada u Beogradu nije bilo grejanja, uočio dim iz gradske skupštine. Pročitao je u emisiji – kada Skupština grada može da se dimi, mogu da se dime i ostali, i izazvao veliku pometnju.

– Ako već možemo i moramo bez Tita, možemo i bez mnogih drugih – bila je navodno rečenica koja je razljutila političare, o čemu se razgovaralo i u predsedništvu Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Ukidanje emisije izazvalo je bes slušalaca koji su tražili da se Duško Radović vrati.

Emisija “Beograde, dobro jutro” skinuta je sa programa radija Studija B novembra 1982. godine.

Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu, u Aleji zaslužnih građana, uz prisustvo oko 10.000 građana.

Da li je Beograd prgrlio njega, ili on Beograd, na kraju krajeva nije ni važno. Ono što jeste važno je to da očuvamo sećanje na njega i da se vraćamo njegovim mudrim rečima iznova i iznova, jer se ima šta i naučiti.

Poslušajte jednu od emisija sa “vrha Beograda”:

Ostavite odgovor

Your email address will not be published.

NEWSLETTER

Prethnodni članak

Trio Klavis, vrhunski kamerni ansambl iz Austrije, otvara 11. beogradski SAXperience

Sledeći članak

Život Brigitte Bardot opisan u dokumentarcu koji će uskoro ugledati svetlost dana

Ne propustite

Savršen izbor za martovske večeri – donosimo vam najbolje romane za mesec pred nama

Usled tmurnih i hladnih večeri, bilo bi poželjno nešto što će nam

Narodni muzej u Nišu otvorio nam je vrata istorije – zakoračite sa nama u spomen sobe Stevana Sremca i Branka Miljkovića

Kustos Narodnog muzeja Niš, Jelena Bogdanović nam otkriva različite zanimljivosti o životima

Pisma koja joj je slao, završavao je crtežom psa – neobična ljubavna priča Vladimira Majakovskog i Ljilje Brik

Neverovatna ljubav između velikog književnika Vladimira Majakovskog i njegove muze Ljilje Brik